Bernski hirurg osuđen je na uslovnu kaznu zatvora od 17 meseci zbog teških telesnih povreda nakon što je sedmorici pacijenata ugradio problematičan implantat za leđa. Presudu je u ponedeljak izrekao Regionalni sud Bern-Miteland. Implantat je već 2014. godine povučen sa tržišta zbog ozbiljnih komplikacija, ali je pre toga primenjivan u kliničkoj praksi, prenosi švajcarski portal ,,20 minuten”.
Sud je utvrdio da je lekar od 2011. godine ugradio sporni implantat kod sedam pacijenata, iako su već tokom eksperimenata na životinjama, uključujući testiranja na pavijanima zabeleženi ozbiljni problemi. Uprkos tome, britanska kompanija ,,Ranier” (Ranijer), koja je razvila protezu, započela je ispitivanja na ljudima. Hirurg iz Berna bio je na čelu naučnog savetodavnog odbora te firme od 2007. do 2015. godine i aktivno je učestvovao u razvoju proizvoda.
Za pojedine pacijente posledice su bile teške. Jedna pacijentkinja, operisana 2011. godine, ubrzo je počela da trpi jake bolove. Iako se stanje privremeno poboljšalo, 2014. i 2015. bolovi su se vratili sa još većim intenzitetom. Do 2016. ustanovljen je kvar na implantatu. „Praktično nije mogla da hoda i trpela je jake bolove“, naveo je sudija. Zbog posledica operacije izgubila je radnu sposobnost, što je, kako je istaknuto, predstavljalo „ozbiljan rez u njenom svakodnevnom životu“.
Posebno otežavajuća okolnost bila je činjenica da pacijenti nisu bili dovoljno informisani o rizicima. Sud je ocenio da je hirurg protezu, u čijem je razvoju i sam učestvovao, predstavljao kao moderniju i bolju alternativu, iako za to nisu postojali dugoročni klinički dokazi. Takođe nije jasno ukazao na svoj poslovni odnos sa proizvođačem, čime je bio u očiglednom sukobu interesa. Sud je zaključio da je time zloupotrebio poverenje pacijenata.
Implantat je 2014. godine povučen sa međunarodnog tržišta. Nakon opoziva, proizvođač je preporučio kontrolne preglede operisanihpacijenata. Međutim, optuženi lekar nije aktivno obavestio svoje pacijente. Stručnjaci su to ocenili kao kršenje osnovne etičke dužnosti. Odbrana je tvrdila da posle završetka lečenja više nije imao zakonsku obavezu da preduzima dodatne mere.
Slučaj je postao poznat javnosti 2018. godine u okviru takozvanih „implantoloških dosijea“. Zastupnik oštećenih na suđenju je poručio da su pacijenti „de fakto svedeni na laboratorijske životinje“.
Presuda predstavlja težak udarac za poverenje u medicinsku profesiju i upozorenje da inovacije bez odgovornosti mogu imati razorne posledice po živote ljudi.
Pogled redakcije portala Vesti Online
Ovaj slučaj otvara mnogo šire pitanje od individualne krivice jednog lekara. Kada pacijenti postanu poligon za nedovoljno ispitane medicinske proizvode, a lični i poslovni interesi zamagle profesionalnu etiku, urušava se samo srce zdravstvenog Sistema, a to je poverenjepoverenje. Medicina ne sme biti polje za ambicije, prestiž i profit, već prostor u kome je bezbednost pacijenta apsolutni prioritet.
Presuda iz Berna pokazuje da ni ugled, ni akademske titule, ni veze sa proizvođačima ne mogu biti iznad odgovornosti. Ako se granica između istraživanja i eksperimenta nad ljudima izbriše, posledice nisu statistika, već trajno uništeni životi. Zato je ova presuda više od sudske odluke, ona je opomena da medicina bez etike prestaje da bude medicina.
Piše: Stefan Stojanović













































