• Marketing
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Понедељак, 22. јун 2026.
28 °c
Mali Beograd
26 ° Уто
25 ° Сре
  • Uloguj se
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Nova investicija u Sremu: Vrtić za 100 dece u izgradnji

    Nova investicija u Sremu: Vrtić za 100 dece u izgradnji

    Država pokreće pregovore za nastavak autoputa Beograd–Sarajevo

    Država pokreće pregovore za nastavak autoputa Beograd–Sarajevo

    Air Serbia poletela za Baku: Nova direktna veza Srbije i Azerbejdžana

    Air Serbia poletela za Baku: Nova direktna veza Srbije i Azerbejdžana

    Dok Air Serbia osvaja Njujork: Hrvatska se hvali tuđom linijom

    Dok Air Serbia osvaja Njujork: Hrvatska se hvali tuđom linijom

    Iz male opštine do globalnog tržišta: Osečina osvaja tržišta uz pomoć države

    Iz male opštine do globalnog tržišta: Osečina osvaja tržišta uz pomoć države

    Beograd dobija veliki odbojkaški centar: Otvaranje već do kraja leta

    Beograd dobija veliki odbojkaški centar: Otvaranje već do kraja leta

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

    Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

    Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

    Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

    Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

    Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

    Ne jedite ovo brašno! Nemačka digla uzbunu zbog opasnog pesticida

    Ne jedite ovo brašno! Nemačka digla uzbunu zbog opasnog pesticida

    Snimak koji je uzburkao javnost: U Švajcarskoj – tinejdžeri u lisicama

    Snimak koji je uzburkao javnost: U Švajcarskoj – tinejdžeri u lisicama

    U Francuskoj možete da se venčate za preminulu osobu, ako dokažete da je i ona to želela

    U Francuskoj možete da se venčate za preminulu osobu, ako dokažete da je i ona to želela

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Zanimljivo
    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Nova investicija u Sremu: Vrtić za 100 dece u izgradnji

    Nova investicija u Sremu: Vrtić za 100 dece u izgradnji

    Država pokreće pregovore za nastavak autoputa Beograd–Sarajevo

    Država pokreće pregovore za nastavak autoputa Beograd–Sarajevo

    Air Serbia poletela za Baku: Nova direktna veza Srbije i Azerbejdžana

    Air Serbia poletela za Baku: Nova direktna veza Srbije i Azerbejdžana

    Dok Air Serbia osvaja Njujork: Hrvatska se hvali tuđom linijom

    Dok Air Serbia osvaja Njujork: Hrvatska se hvali tuđom linijom

    Iz male opštine do globalnog tržišta: Osečina osvaja tržišta uz pomoć države

    Iz male opštine do globalnog tržišta: Osečina osvaja tržišta uz pomoć države

    Beograd dobija veliki odbojkaški centar: Otvaranje već do kraja leta

    Beograd dobija veliki odbojkaški centar: Otvaranje već do kraja leta

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

    Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

    Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

    Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

    Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

    Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

    Ne jedite ovo brašno! Nemačka digla uzbunu zbog opasnog pesticida

    Ne jedite ovo brašno! Nemačka digla uzbunu zbog opasnog pesticida

    Snimak koji je uzburkao javnost: U Švajcarskoj – tinejdžeri u lisicama

    Snimak koji je uzburkao javnost: U Švajcarskoj – tinejdžeri u lisicama

    U Francuskoj možete da se venčate za preminulu osobu, ako dokažete da je i ona to želela

    U Francuskoj možete da se venčate za preminulu osobu, ako dokažete da je i ona to želela

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Zanimljivo
    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
  • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Vesti Svet

Italijanska novinarka Žanin Toski Maracani Viskonti za „Vesti Online“: „Muslimanski snajperisti u Sarajevu bili su najopasniji“

Redakcija Redakcija
01.05.2026
Svet
Vreme čitanja: 7 min čitanja
A A
0
Italijanska novinarka Žanin Toski Maracani Viskonti za „Vesti Online“: „Muslimanski snajperisti u Sarajevu bili su najopasniji“

Foto: Printskrin

102
DELJENO
537
PREGLEDA
Podeli na Facebook-uPodeli na Twitter-u

Italijanska novinarka i publicistkinja Žanin Toski Maracani Viskonti dugi niz godina prati pitanja Balkana, geopolitike i uloge međunarodnih institucija u kriznim situacijama. Njeni susreti sa ratnim zonama Bosne i Hercegovine, kao i na Kosovu i Metohiji i lična svedočenja koja je beležila oblikovali su njen novinarski put. U razgovoru za Vesti Online govori o iskustvima koja su je odredila, vezama sa srpskim narodom, nastanku knjige Koridor, kao i o svom viđenju evropske politike prema Srbiji.

Vesti Online: Koje tri etape vaše novinarske biografije smatrate presudnim i zašto baš njih?

Žanin Toski Maracini Viskonti: Do 1992. godine radila sam u oblasti komunikacija. Organizovala sam imidž kampanje za luksuzne proizvode i modu, sarađujući sa poznatim fotografima, među kojima je bio i Helmut Njuten, sa kojim sam radila tri kampanje. Pisala sam članke za modne i aktuelne časopise o društvenim temama, umetnosti i kulturnim događajima. U novembru te godine učestvovala sam u organizaciji putovanja nobelovca za mir Elija Vizela u Jugoslaviju.

U okviru tog putovanja, specijalnim letovima kroz zonu zabrane letenja, iz Beograda sam sletela u Banjaluku, pa u Sarajevo, zajedno sa Vizeleom i međunarodnom štampom. Sećam se da je Sarajevo bilo sivo i ledeno i da je avion morao da sleti strmo, bez poniranja, kako neki snajperista, koji bi možda ignorisao specijalne naredbe koje smo imali, ne bi ispalio raketu na avion. Iznenadilo me i što smo morali da trčimo cik-cak do terminala zbog drugih snajperista.

Novine su nam govorile da grad napadaju Srbi, ali najopasniji snajperisti bili su muslimani. Tako su nam objasnili vojnici UNPROFOR-a na terminalu. Tokom obilaska u francuskim transporterima, najviše me pogodio prizor srpskih zarobljenika naguranih kao sardine u uskim ćelijama zatvora „Viktor Bubanj“. Velika menza i bar delili su jednu sekciju od druge, a zvuk šoljica i smeh gostiju činili su položaj tih ljudi još surovijim.

Dan ranije posetili smo logor Manjača iznad Banjaluke, gde je bilo 3000 zarobljenih Hrvata i muslimana u velikim halama. Vizel je priznao da su njihova ljudska prava poštovana. Razgovarajući sa učesnicima posete, stekla sam utisak da smo gledali dva različita filma iako smo bili na istim mestima. Tada sam počela da shvatam da je taj rat, koji je donosio patnju i smrt tolikim civilima, deo velike obmane: zvanična naracija nije prikazivala stvarnost. Ubrzo nakon toga napustila sam posao i počela da se bavim geopolitikom i pisanjem o njoj.

U junu 1999. godine našla sam se u Peći deset dana posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma. Stigla sam kolima sa dvojicom kolega novinara. Grad je bio uništen, a jedini netaknut hotel zauzela je komanda italijanskog kontingenta. Otišli smo u Pećku patrijaršiju da vidimo mitropolita Amfilohija. Ispred manastira bila su vozila prekrivena raznom imovinom. Oko njih su ljudi, većinom starci, čekali pod nadzorom italijanskih vojnika sa tenkom. Mitropolit nam je objasnio da se kolone izbeglica okupljaju kod Patrijaršije i da ih zatim Italijani sprovode do Rožaja u Crnoj Gori.

Uputio nas je u crkvu Svetog Jovana u gradu, gde bismo mogli da prespavamo, ali i da budemo svojevrsni odvraćajući faktor za kosovske Albance koji su pravili upade posle 18 časova. Ostali smo tri dana, obilazili okolinu da bismo razumeli šta se dešava.

Na dan polaska spakovali smo stvari u auto, kada je sveštenik doveo stariji par i dvojicu braće – Srbe. Trebalo je da se pridruže koloni u Patrijaršiji, ali bi morali da pešače tri kilometra kroz ulicu sa srušenim kućama, gde su se često skrivali albanski snajperisti. Tražili su prevoz. Izvadili smo prtljag da bismo oslobodili prostor. Ljudi su imali nekoliko zavežljaja i dve velike crne plastične kese koje su neprijatno mirisale. Kada smo stigli do Patrijaršije i otvorila sam gepek, shvatila sam da nose dve crne plastične vreća za leševe. Napuštali su svoj dom zauvek, bez ičega, samo da ne bi ostavili roditelje sahranjene u zemlji koja više nije njihova.

Vozila sam brzo putem punim ruševina, sa otvorenim prozorima zbog jakog mirisa. Pustila sam Mocartov Rekvijem što je glasnije moguće. Bio je to trenutak tragične lepote. Tada sam odlučila da ću ispričati sve priče koje sam videla i čula, da ne bi bile zaboravljene. Tako je nastao „Koridor“.

Na jednom od poslednjih susreta u Parizu sa nezaboravnim generalom Pjerom Mari Galoom, razgovarali smo o Bosni posle Dejtona. On mi je objasnio grešku koju je predsednik SAD, Bil Klinton, napravio 1994. godine, kada je dozvolio dolazak muslimanskih terorista u Sarajevo i takozvane humanitarne pomoći iz Irana, koja je bila oružje praćeno iranskim obaveštajcima. Rekao je: „Otvorili su ulazna vrata islama u Evropu.“ Nadahnula sam se njegovim rečima za naslov svoje druge knjige Ulazna kapija islama.

Kako su nastale i produbile se vaše veze sa Srbima i šta ste kroz njih naučili o srpskom društvu?

Ž. T. M.V. : Imala sam sreću da me prihvati jedan bračni par, poznati pisac i njegova supruga, novinarka kulturnog programa Televizije Beograd i da steknem prijateljstvo sa dvojicom izuzetnih pisaca i umetnika. Oni su mi otvorili vrata jednog sveta u kojem sam pronašla vrednosti i tradiciju koje je Zapad odavno izgubio.

Sećam se da sam o tome razgovarala sa jednim italijanskim pesnikom koji mi je rekao: „Oni su ono što mi više nismo.“ Prošle su godine, i uprkos mogućim promenama, i dalje mislim da su poštovanje porodičnih veza, slava, sposobnost da se ujedine pred zajedničkom opasnošću, još uvek prisutni u narodu. Divila sam se njihovoj snazi posle tragedije i sposobnosti da počnu iznova i kada su izgubili sve. Nadam se da te osobine nisu nestale. Danas su potrebnije nego ikada, jer opasnost ne dolazi iznutra, već spolja, iz Evrope.

„Koridor“ je vaš novinarski dnevnik. Kako je nastalo to delo i koju scenu ili svedočanstvo biste izdvojili kao srce knjige?

Ž. T. M.V. : Mislim da sam već objasnila kako je „Koridor“ nastao. Više od dnevnika, to je bio način da dam glas pričama kojima sam svedočila i da ispričam događaje onako kako su se zaista dogodili, a ne kako ih je zvanična naracija opisivala. To je bio i način da ispustim svu teskobu i frustraciju koju sam upila iz tih svedočanstava, kao i iz događaja na koje nisam mogla da utičem. Bila je to duboka potreba da kažem istinu.

Mnogo priča mi je važno. Jedna je ona iz Peći o dvojici seljaka koji su bežali jedino sa mrtvim roditeljima kao prtljagom. Njihova ljubav i poštovanje prema onima koji su ih rodili, tolika da nisu hteli da ostanu sahranjeni u zemlji koja im je postala neprijateljska, duboko me pogodila.

Druga slika je susret sa dvadesetogodišnjim momkom iz Prijedora, jedne snežne noći u Modriči. Bio je sa dvojicom prijatelja, jednim Srbinom i jednim muslimanom. Mnogo je pio, a ja sam bila umorna i nervirala me njegova upornost da priča. Ali njegova ispovest je potresla i mene i moje kolege.

On i još 23 mladića iz Prijedora pozvani su na služenje JNA 1991. godine. Našli su se u kasarni u Zagrebu, opkoljeni, bez vode, hrane i struje. Njihov omiljeni potpukovnik, musliman, izdao ih je za 200 dolara, otvorio kapije i usledio je masakr. Samo njih trojica su preživeli.

Momak je već četiri godine ratovao za Republiku Srpsku. Oca su mu mučili i zaklali. Majka je ostarela od bola. Verovao je da će sledeća ofanziva biti njegova poslednja. Radovalo ga je samo to što mu je devojka bila trudna, pa će nešto od njega ostati.

Kada su krenuli, rekao mi je da moraju da pešače deset kilometara po snegu do položaja. Bila sam iznenađena, jer je to područje bilo iza linije fronta. Pogledao me kao dete i rekao: „Niste shvatili, mi smo snajperisti.“

Poslednji intervju sa Radovanom Karadžićem 1996. godine bio je potresan. On je zvanično bio ratni zločinac. Bio je svestan toga, ali je odbijao legitimitet Haškog tribunala i pravo da ga sudi. I nije bio u krivu.

Savet bezbednosti je 25. maja 1993. godine rezolucijom 827, posle rezolucije 808 od 22. februara, osnovao Tribunal prema Poglavlju VII Povelje UN. Tribunal je trebalo da sudi za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena od 1. januara 1991. godine. Međunarodno pravo predviđa da tribunal može suditi samo za zločine počinjene posle njegovog osnivanja. Dakle, zločini pre njegovog osnivanja ne bi smeli da budu u njegovoj nadležnosti.

Zašto želite intervju sa predsednikom Srbije, kakvo je vaše mišljenje o njemu kao državniku?

Ž. T. M.V. : U mojoj zemlji mediji objavljuju malo vesti o Srbiji i Republici Srpskoj. Kada to rade, reč je uglavnom o sadržaju napravljenom prema nametnutoj naraciji i retko su zaista informativni. Smatrala sam da je važno da čujem direktno od predsednika istinu o trenutnoj unutrašnjoj i evropskoj krizi.

Mislim da predsednik trpi snažne pritiske, verovatno i pretnje iz Brisela, što mu ne dozvoljava da vodi nezavisnu spoljnu politiku i primorava ga da balansira. To razočarava mlade, koji su čisti i idealistični i ne mogu da shvate nijanse teške spoljne politike. Deo sadašnjih protesta verovatno ne razume stepen spoljnog uticaja u njihovim redovima. Njihova želja za slobodom i nezavisnošću vodi ih ka lepoj utopiji, ali teško ostvarivoj danas.

Šta je po vama tema broj jedan o Srbiji koju Evropa ne razume?

Ž. T. M.V. : Evropa odlično razume aspiracije Srbije. Zato ih i suzbija. Posle učešća u raspadu Jugoslavije i nametanja svoje politike Rumuniji i Bugarskoj, Brisel sada pokušava da ponovo sastavi bivšu Jugoslaviju. Sve to bez poštovanja osećanja naroda, međunarodnog prava, rezolucija UN i sporazuma poput Dejtonskog, kada je reč o Republici Srpskoj.

Balkan i Ukrajina su dve šahovske table na kojima se pomeraju figure NATO prema Rusiji. Iz analize balkanske situacije deluje da su glavni korisnici zapadne politike one zemlje koje su imale, ili još imaju, snažnu vezu sa nacifašizmom. Taj trend je veoma prisutan kod mnogih u briselskoj administraciji. Mnogi predlozi zakona deluju inspirisano prošlošću za koju smo verovali da je zatvorena u Nirnbergu.

Jasno je da bi zemlje koje ne slušaju naređenja mogle dobiti nametnutu demokratiju i predsednika po izboru spolja. Narod više ne bi slobodno birao, ili bi bio naveden da prihvati vlade koje nije izabrao.

 

Piše: mr Jasmina Dragutinović

 

Predhodna vest

Kako je najbrži avion postao najskuplja greška epohe

Sledeća vest

Gde je zapravo počelo Narodno pozorište?

Slični Vesti

Zvezdasta kornjača: Najtraženija „roba“ na crnom tržištu
Svet

Zvezdasta kornjača: Najtraženija „roba“ na crnom tržištu

01.05.2026
548
Vreme klimatskih ikona je prošlo: Proglašen kraj ere Grete Tunberg i Luize Nojbauеr
Svet

Vreme klimatskih ikona je prošlo: Proglašen kraj ere Grete Tunberg i Luize Nojbauеr

01.05.2026
539
Evropa u panici: Deca postala plaćene ubice preko neta
Svet

Evropa u panici: Deca postala plaćene ubice preko neta

01.05.2026
539
Sledeća vest
Gde je zapravo počelo Narodno pozorište?

Gde je zapravo počelo Narodno pozorište?

Beograd domaćin jednog od najvećih vinskih sajmova u Evropi

Beograd domaćin jednog od najvećih vinskih sajmova u Evropi

Traže se mladi autori – konkurs koji otkriva novu generaciju pesnika

Traže se mladi autori - konkurs koji otkriva novu generaciju pesnika

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 2k Followers

Preporučujemo

Zlatibor ulazi u zimsku formu: Gondola, Božićna bajka i pune staze

Zlatibor ulazi u zimsku formu: Gondola, Božićna bajka i pune staze

6 месеци pre
537
Budžetski haos u Britaniji: da li Rejčel Rivs vodi zemlju u bankrot?

Budžetski haos u Britaniji: da li Rejčel Rivs vodi zemlju u bankrot?

7 месеци pre
537
Da li ste znali ove stvari o psima?

Da li psi mogu da predvide epileptični napad kod ljudi?

5 година pre
537
Porodični tandem koji puca za zlato: Damir i Tea Mikec za prvo mesto u Solinu

Porodični tandem koji puca za zlato: Damir i Tea Mikec za prvo mesto u Solinu

8 месеци pre
537

Instagram

  • Drinska regata u Ljuboviji biće održana od 9. do 12. jula, dok je centralni događaj manifestacije, tradicionalni spust rekom Drinom, zakazan za 11. jul. Dvadeset šesto izdanje ove manifestacije okupiće učesnike i posetioce kroz sportske, turističke i zabavne sadržaje na području Ljubovije i reke Drine.

Program pod sloganom „Ispravi Drinu“ počinje 9. jula i trajaće tokom četiri dana. Posetiocima će biti ponuđeni sportski turniri, turističke prezentacije, ugostiteljski sadržaji i različita druženja, a deo programa biće i bioskop na otvorenom.

Ljubitelji filma moći će da pogledaju ostvarenja „Dečak Delfin 2“ i „Đavo nosi Pradu 2“. Nakon tradicionalnog spusta Drinom na relaciji od Rogačice do Ljubovije biće organizovan koncert Peđe Jovanovića, dok će završnog dana manifestacije nastupiti Bojan Marović.

Organizatori, Opština Ljubovija i Turistička organizacija Ljubovije, pozvali su učesnike da poštuju uputstva redarske službe, policije, spasilačkih timova i drugih nadležnih službi. Tokom regate zabranjeno je upravljanje plovilima pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, a svi učesnici dužni su da koriste bezbedna i tehnički ispravna plovila.
  • Srpska atletičarka Ivana Španović nastupila je van konkurencije na Prvenstvu Slovenije u Mariboru i ostvarila najbolji rezultat u troskoku sa 13,49 metara. Do pobede je stigla već u prvoj seriji, a potom je zabeležila skokove od 13,24, 13,01 i 13,30 metara, uz jedan prestup, dok u šestoj seriji nije nastupila.

Trener Goran Obradović istakao je da je takmičenje poslužilo kao važna provera pred predstojeći „Hanžeković memorijal“ u Zagrebu, gde će Španović nastupiti narednog petka. Dodao je i da će reprezentativka Srbije do odlaska u Hrvatsku odraditi kraće pripreme u Sloveniji.

Ovo je bio njen drugi nastup na otvorenom ove sezone, nakon pobede na mitingu u Košicama krajem maja rezultatom 13,79 metara. Nekadašnja evropska i svetska medalistkinja u skoku udalj prošle godine se fokusirala na troskok, u kojem je ove zime postavila državni rekord u dvorani od 14,41 metar.

Na takmičenju u Mariboru van konkurencije je nastupila i Natalija Dragojević, koja je skočila 13,08 metara, dok je titulu šampionke Slovenije osvojila Taja Pučko ličnim rekordom od 12,86 metara.
  • Austrija se suočava sa novim talasom otpuštanja. Samo u 2026. godini više kompanija najavilo je značajno smanjenje broja zaposlenih, dok se nezaposlenost i dalje kreće oko 7,1%, sa preko 300.000 ljudi bez posla.

Motociklistički gigant ,,KTM“ nastavlja sa rezanjem radnih mesta, nakon što je u prethodnoj godini otpustio 1.721 radnika, sada planira još 500 otpuštanja. Kompanija se bori sa teškom finansijskom situacijom i padom prodaje.

Trgovinski lanac ,,Hervi“s zatvara petinu svojih prodavnica u Austriji i otpušta oko 100 radnika. Slična situacija je i kod dobavljača automobilske industrije ,,Nemak“, koji planira zatvaranje pogona u Donjoj Austriji, čime je ugroženo 330 radnih mesta.

Javni sektor takođe planira velike uštede. Do 2029. godine trebalo bi da bude ukinuto oko 2.600 radnih mesta u administraciji (6% od ukupnog broja). Austrijska privredna komora najavila je da će do 2027. godine smanjiti broj zaposlenih za četvrtinu.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Srpski atletičar Jovan Stranić postavio je novi državni rekord u bacanju kladiva na Prvenstvu Slovenije u Mariboru. Član AK Vojvodina iz Novog Sada ostvario je hitac od 69,09 metara i tako nadmašio dosadašnji najbolji rezultat Srbije.

U ukupnom plasmanu zauzeo je treće mesto iza Jana Embersiča iz Domžala, koji je bacio 72,71 metar, i Jakoba Urbanča iz Brežica sa rezultatom 71,01 metar. Ipak, prema pravilima takmičenja imao je pravo nastupa, ali ne i osvajanja medalje.

Ovim hicem Stranić je popravio prethodni nacionalni rekord od 67,93 metra, koji je takođe bio u njegovom vlasništvu. Taj rezultat ostvario je 23. maja 2023. godine u Ptuju.

Stranić je za sajt Srpskog atletskog saveza rekao da je veoma zadovoljan novim rekordom i činjenicom da je posle tri godine uspeo da popravi svoj najbolji rezultat. Dodao je da ga do kraja sezone očekuje još nekoliko takmičenja, a da mu je naredni veliki izazov da prebaci granicu od 70 metara tokom 2026. godine.
  • Zdravlje pasa u velikoj meri zavisi od pravilne ishrane i balansa mikrobioma (formula.sashariess.rs), Prirodni preparati, probiotici i prebiotici koje možete lako napraviti kod kuće ne samo da pomažu kod problema sa paranalnim žlezdama, već i jačaju digestivni sistem i imunitet vašeg ljubimca.

Preparat za pse sa problemima paranalnih žlezda

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Prisustvo vidre u srpskim rekama ponovo se beleži na više lokacija, što stručnjaci smatraju ohrabrujućim pokazateljem oporavka vodenih ekosistema. Ova zaštićena vrsta, koja je tokom prošlog veka gotovo nestala sa mnogih vodotokova zbog lova, zagađenja i uništavanja staništa, danas se postepeno vraća zahvaljujući boljem kvalitetu vode i merama zaštite prirode.

Vidra (Lutra lutra) čitav život vezuje za reke, jezera i potoke, a hrani se pre svega ribom, ali i rakovima, vodozemcima i drugim manjim životinjama. Zbog velike zavisnosti od čiste vode i bogatog ribljeg fonda smatra se jednim od najvažnijih pokazatelja stanja rečnih ekosistema. Stručnjaci ističu da reka u kojoj može da opstane vidra uglavnom poseduje očuvane obale, dovoljno hrane i prirodna skloništa.

Tokom 20. veka populacija ove vrste naglo je opala. Pored intenzivnog lova zbog cenjenog krzna, dodatni problem predstavljali su pesticidi koji su dospevali u vodotokove, kao i betoniranje obala, isušivanje močvara i regulacija reka. Kombinacija tih faktora dovela je do nestanka vidre sa velikog broja staništa širom Srbije.

Poslednjih godina istraživači i organizacije za zaštitu prirode evidentirali su njeno prisustvo na Drini, Velikoj Moravi, Tisi i pojedinim pritokama. Ipak, oporavak još nije siguran. Među najvećim pretnjama ostaju savremeni zagađivači, mikroplastika, ribarske mreže, stradanje na saobraćajnicama i dalja regulacija obala. Zbog toga zaštita reka, očuvanje priobalja i stalni monitoring ključni su za dugoročni povratak vidre na srpske reke.
  • Makohaj, jedna od najbržih ajkula na svetu, primećen je prethodnih dana u Jadranskom moru u blizini hrvatskog ostrva Hvar. Snimak susreta sa ovom velikom morskom grabljivicom izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama, dok stručnjaci navode da je reč najverovatnije o vrsti koja može da dostigne brzinu od čak 70 kilometara na čas.

Na video-zapisu vidi se kako ajkula velikom brzinom kruži oko čamca. Nedaleko od mesta događaja pronađena je i teško povređena velika riba za koju se pretpostavlja da bi mogla biti sabljarka.

Iako je autor snimka prvobitno verovao da je u pitanju velika bela ajkula, komentari i procene stručnjaka ukazuju da se gotovo sigurno radi o makohaju. Snimak je brzo postao viralan, a brojni korisnici povezali su sve češća pojavljivanja velikih morskih predatora sa rastom temperature Jadranskog mora.

Stanovnici priobalja i ribari poslednjih godina sve češće prijavljuju susrete sa vrstama koje su ranije bile retke u ovom delu Jadrana. U komentarima ispod objavljenog videa mnogi navode da je more toplije nego ikada, pa se sada češće mogu videti sabljarke, pauk-ribe i ajkule.
  • Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su i američki FBI i ruski FSB potvrdili da na protestu 15. marta prošle godine u Beogradu nije upotrebljen zvučni top i ponovio da bi, u suprotnom, odmah podneo ostavku. Istakao je da neće tužiti televizije N1 i Nova S zbog tvrdnji da je „pucao u leđa svom narodu“, jer mu je najvažnije da građani saznaju istinu.

Predsednik Vučić je, tokom obilaska novoizgrađenog Jedinstvenog dispečerskog centra za upravljanje železničkim saobraćajem u Beogradu, odgovarao na pitanja novinara N1 o navodnim testiranjima zvučnog oružja u bazi u Lipovici, isprobavanju na pripadnicima Žandarmerije i psima u saradnji sa FSB-om, kao i o tvrdnjama da je testiranje obavljeno dve nedelje nakon protesta.

„Ja sam vam rekao, ponoviću još jednom – da je neko pucao iz zvučnog topa, ne bih bio predsednik ni dana više. Zato smo pozvali i FBI i FSB, kao i sve nadležne službe, da utvrde činjenice. Mislite li da će Bortnikov da stavi potpis na nešto što je laž?“, rekao je predsednik Vučić.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Među velikim svedocima hrišćanske vere posebno mesto zauzima Sveti velikomučenik Teodor Stratilat, rimski vojvoda i upravnik grada Iraklije, koji je ostao upamćen kao neustrašivi ratnik, zaštitnik naroda i mučenik koji je život položio za Hrista. Njegovo stradanje početkom IV veka predstavlja jedno od najsnažnijih svedočanstava vere u vreme velikih progona hrišćana.

Predanje kaže da je Teodor još za života postao čuven po hrabrosti. Nedaleko od njegovog rodnog kraja nalazio se strašni zmaj koji je godinama sejao strah među stanovništvom. Sveti Teodor je, uz molitvu i pouzdanje u Boga, izašao pred neman i savladao je, čime je stekao veliki ugled među narodom. Mnogi su upravo nakon tog događaja prihvatili hrišćansku veru.

Kao vojskovođa i ugledni državnik, Teodor je uživao veliko poštovanje cara Likinija. Kada je otkriveno da otvoreno propoveda Hrista i privodi mnoge veri, car je odlučio da ga primora da se pokloni paganskim bogovima. Umesto toga, Teodor je pokazao svoju odlučnost tako što je razbio zlatne i srebrne idole i njihovo blago podelio siromašnima.

Opširnije na portalu vesti-online.com

Teme

HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost Pomoć dijaspore

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

Nova investicija u Sremu: Vrtić za 100 dece u izgradnji

Ne jedite ovo brašno! Nemačka digla uzbunu zbog opasnog pesticida

Snimak koji je uzburkao javnost: U Švajcarskoj – tinejdžeri u lisicama

Tijana Bošković nezaustavljiva: 33 poena za pobedu u Ligi šampiona

U trendu

Zvezda ubedljiva protiv Čukaričkog: Duarte rešio meč za pet minuta
Sport

Zvezda ubedljiva protiv Čukaričkog: Duarte rešio meč za pet minuta

Redakcija
04.05.2026
0
538

Crvena zvezda je pobedila Čukarički sa 2:1 na Banovom brdu u 34. kolu Superlige Srbije. Zvezda je...

Biljka koju lopovi mrze: Vatreni trn postaje hit u Srbiji!

Biljka koju lopovi mrze: Vatreni trn postaje hit u Srbiji!

04.05.2026
545
Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

04.05.2026
542
Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

Salcburg: Glavna železnička stanica potpuno zatvorena zbog curenja opasne hemikalije

04.05.2026
539
Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

Karte stare 25 godina danas vrede bogatstvo: Pokemon ludilo ne prestaje

04.05.2026
541
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Zvezda ubedljiva protiv Čukaričkog: Duarte rešio meč za pet minuta
  • Biljka koju lopovi mrze: Vatreni trn postaje hit u Srbiji!
  • Tajni dosije Mengela otkriven: Najozloglašeniji Nacista mirno skijao u Švajcarskoj

Kategorije

  • Aktuelno
  • Austrija
  • Češka
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Francuska
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Mađarska
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Zanimljivo

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.